
Inflacija ne oduzima novac sa vašeg računa, ali umanjuje ono što za njega možete kupiti. Uz prosečnu inflaciju od 4% godišnje, 10.000 evra koji stoje “neuposleni”, bez prinosa, posle deset godina imaće kupovnu moć od oko 6.750 današnjih evra. Rešenje nije da sav novac uložite, već da razdvojite rezervu za nepredviđene troškove od novca namenjenog dugoročnim ciljevima, a da taj drugi deo stavite da se oplođuje.
Međugodišnja inflacija u Srbiji u septembru 2026. iznosila je 4,1%, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku. Bazna inflacija, koja isključuje cene hrane, energije, alkohola i cigareta, bila je još viša - 4,9%.
Za nekoga ko na računu drži ušteđevinu, ti brojevi znače da svake godine isti iznos kupuje malo manje roba i usluga. Promena je spora i tiha, pa je nije lako primetiti. Ovo sve dok jednog dana ne uporedite koliko ste za istu sumu novca mogli da kupite pre pet ili deset godina.
Nominalna i realna vrednost novca - jednostavan primer
Nominalna vrednost je iznos koji stoji na računu. Realna vrednost je ono što za taj iznos možete da kupite. Inflacija menja samo drugu vrednost, realnu, te je zato opasna, jer je na izvodu iz banke ne vidite.
Zamislite da danas za 1.000 evra kupujete određenu korpu proizvoda i usluga. Ako je inflacija 4,1%, ista korpa za godinu dana košta oko 1.041 evro. Vaših 1.000 evra nominalno je i dalje 1.000 evra, ali realno vredi kao oko 960 današnjih evra. Niste ništa potrošili, a ipak ste izgubili oko 4% kupovne moći.
Šta je realni prinos?
Realni prinos pokazuje da li vaš novac zaista raste ili samo prati cene. Približna računica je jednostavna:
Realni prinos ≈ nominalni prinos posle poreza − inflacija
Dva primera uz inflaciju od 4,1%:
• Štednja u evrima uz kamatu od 2%. Posle poreza od 15% na kamatu ostaje 1,7%. Realni prinos je oko -2,4% - kupovna moć opada iako štedite.
• Dinarska štednja uz kamatu od 5%. Kamata na dinarsku štednju se ne oporezuje, pa je realni prinos oko +0,9% - novac uglavnom čuva vrednost, ali ne raste značajno.
Radi poređenja, kamate na štednju na 12 meseci u bankama u Srbiji u oktobru 2026. kretale su se od 0,40% do 4,25% za evre i od 2,75% do 6% za dinare, pri čemu su najviše stope uglavnom promotivne ili uslovljene. Novac na tekućem računu, bez kamate, gubi oko 4% kupovne moći godišnje.
Koliko kupovne moći gubi ušteđevina za 5 i 10 godina
Tabela pokazuje koliko „današnjih evra” vredi 10.000 evra posle jedne, pet i deset godina, u zavisnosti od inflacije i prinosa. Stope inflacije od 3%, 4% i 5% ovde su izabrane kao ilustrativni scenariji. Njihova svrha je da pokažu kako različite pretpostavke menjaju kupovnu moć tokom vremena. Tabela nije prognoza inflacije niti obećanje budućeg prinosa.
Scenario (polazni iznos 10.000 €) | Posle 1 godine | Posle 5 godina | Posle 10 godina |
Bez prinosa, inflacija 3% | 9.709 € | 8.626 € | 7.441 € |
Bez prinosa, inflacija 4% | 9.615 € | 8.219 € | 6.756 € |
Bez prinosa, inflacija 5% | 9.524 € | 7.835 € | 6.139 € |
Štednja u evrima 1,7% neto, inflacija 4% | 9.779 € | 8.942 € | 7.996 € |
Ilustrativni prinos 7%, inflacija 4% | 10.288 € | 11.528 € | 13.289 € |
Iznosi su izraženi u kupovnoj moći današnjih evra. Prinos od 7% je pretpostavka za ilustraciju, a ne obećanje: stvarni prinos može biti viši, niži ili negativan.
Najvažnija poruka tabele - kod inflacije od 4%, novac koji ne donosi prinos za deset godina izgubi trećinu kupovne moći. Čak i štednja u evrima uz kamatu od 2% bruto samo usporava taj pad - posle deset godina 10.000 evra vredi kao oko 8.000 današnjih.
Obratite pažnju i na to koliko je razlika veća posle deset nego posle jedne godine. To je efekat složenog ukamaćivanja koji radi u oba smera, odnosno protiv vas kada novac stoji, a za vas kada je uložen uz prinos viši od inflacije.
Rezerva i dugoročni novac: šta možete da uradite
Ovaj tekst ne poručuje da sav novac treba investirati. Deo ušteđevine mora biti siguran i dostupan odmah, čak i po cenu malog realnog gubitka. Ključ je da znate koji deo novca ima koju ulogu.
1. Odvojite rezervni fond i prihvatite da on ne mora da zarađuje
Rezervni fond pokriva tri do šest meseci osnovnih troškova i služi za nepredviđene situacije. Njegovo mesto je u banci, gde je dostupan odmah i osiguran do 50.000 evra po deponentu u svakoj banci. Ako i troškove imate u dinarima, dinarska štednja je zbog više i neoporezive kamate često bolji izbor od devizne. Mali gubitak kupovne moći na ovom delu je cena sigurnosti - i to je u redu.
2. Novac za poznate troškove u narednih nekoliko godina čuvajte konzervativno
Ako znate da će vam novac trebati za dve ili tri godine, na primer za učešće za stan, birajte opcije bez velikih oscilacija: oročenu štednju ili obveznice, uključujući državne obveznice Republike Srbije. Cilj ovde nije maksimalan prinos, već da novac bude tu kada zatreba, uz što manji gubitak vrednosti.
3. Dugoročni novac stavite u funkciju (oplođenja)
Novac koji vam ne treba pet i više godina (za penziju, decu ili finansijsku nezavisnost) ne bi trebalo da stoji na računu. Ovde akcije imaju najviše smisla. Kompanije mogu da podižu cene svojih proizvoda, pa njihovi prihodi i dobit na dug rok rastu zajedno sa inflacijom. Američki indeks S&P 500 je od 1957. ostvario prosečan godišnji prinos od oko 10,4%, odnosno oko 6,5% posle inflacije. Taj prosek uključuje i godine velikih padova, zato je dugi investicioni horizont neophodan preduslov.
Najjednostavniji način za početak je široko diversifikovan ETF, koji jednom kupovinom raspoređuje novac na stotine kompanija. Kako da napravite prvi korak, opisali smo u vodiču „Kako započeti investiranje u akcije na berzi iz Srbije?”.
4. Ulažite redovno i ne reagujte na kratkoročne padove
Redovno ulaganje, na primer svakog kvartala, smanjuje rizik da sav novac uložite na vrhu tržišta. Najveća pretnja dugoročnom prinosu nije pad berze, već panična prodaja iz straha u trenutku pada.
Za samostalan početak, platforma ILIRIKA Online omogućava trgovanje akcijama, obveznicama i ETF-ovima na više od 25 svetskih berzi, bez minimalnog depozita i uz besplatno korišćenje. Ako imate 30.000 evra ili više i želite da odluke prepustite stručnjacima, tu je portfolio menadžment.
Česta pitanja
Kolika je inflacija u Srbiji?
Prema Republičkom zavodu za statistiku, međugodišnja inflacija u septembru 2026. iznosila je 4,1%, a mesečna 0,2%. Cilj Narodne banke Srbije je inflacija od 3%, uz dozvoljeno odstupanje od 1,5 procentnog poena.
Koliko novac gubi vrednost zbog inflacije?
Uz inflaciju od 4% godišnje, novac bez prinosa za pet godina izgubi oko 18%, a za deset godina oko trećinu kupovne moći.
Da li štednja u banci pokriva inflaciju?
Zavisi od valute i kamate. Dinarska štednja uz višu i neoporezivu kamatu može približno da prati inflaciju. Međutim, dugoročna dinarska štednja nosi rizik kursnih razlika ukoliko stvari sagledavate iz perspektive evra. S druge strane, štednja u evrima, posle poreza od 15% na kamatu, često ne pokriva stopu inflacije i tu ste u realnom gubitku.
Šta je realna kamatna stopa?
To je kamata umanjena za inflaciju. Približno se računa kao nominalna kamata posle poreza minus stopa inflacije. Ako je rezultat negativan, kupovna moć vašeg novca opada.
Kako zaštititi ušteđevinu od inflacije?
Razdvojite novac po nameni: rezervu držite u banci, novac za naredne dve do tri godine konzervativno, a novac za pet i više godina uložite u imovinu koja dugoročno raste brže od cena, poput akcija i ETF-ova.
Da li treba da uložim svu ušteđevinu?
Ne. Rezervni fond od tri do šest meseci troškova i novac koji će vam vrlo uskoro biti potreban, ne bi trebalo izlagati kratkoročnim oscilacijama berze.
Šta pripremiti za razgovor o dugoročnom ulaganju?
Za uvodni razgovor pripremite vaše ciljeve, okviran rok ulaganja i sva dodatna pitanja koja imate vezano za ulaganje na berzi. Navedite i da li želite da odluke donosite sami ili da razgovarate o profesionalnom upravljanju. Tako naš tim može da vas poveže sa odgovarajućom osobom i objasni naredne korake.
Želite da proverite koji koraci odgovaraju vašem cilju i roku? Pošaljite upit i navedite da li vas zanima samostalno trgovanje ili upravljanje portfoliom.
Napomena: Ovaj tekst ima isključivo informativni karakter i ne predstavlja investicioni, pravni ni poreski savet. Primeri prinosa služe za ilustraciju. Ulaganje u finansijske instrumente nosi rizik gubitka dela ili celog uloženog iznosa, a prošli prinosi ne garantuju buduće.