
back to news
New
Štednja, sama po sebi, nije dovoljna jer ona mora biti smislena
Štednja je temelj finansijske sigurnosti, ali zbog inflacije sama po sebi nije dovoljna za dugoročno očuvanje vrednosti novca. Cene rastu, pa vremenom za isti iznos možete kupiti manje, čak i ako stanje na vašem bankovnom računu ostaje nepromenjeno.
Šta, dakle, učiniti sa ušteđevinom, odnosno viškom raspoloživog novca? Razumno rešenje je kombinacija štednje i investiranja. Deo novca namenite finansijskoj rezervi za nepredviđene troškove, a ostatak možete postepeno ulagati na tržištima kapitala, na primer u ETF-ove ili akcije. Za početak vam nisu potrebni veliki iznosi; najvažniji su doslednost i dugoročan pristup.
Zašto štednja u banci nije dovoljna?
Štednja je prvi i neophodan korak. Bez rezerve svaki neočekivani trošak može predstavljati problem. Ipak, novac koji miruje na računu ili kod kuće u fioci nije toliko siguran izbor koliko se na prvi pogled čini, jer svake godine neprimetno gubi vrednost.
Inflacija predstavlja opšti rast cena roba i usluga. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, godišnja inflacija u Srbiji u septembru 2026. iznosila je 4,1%. Ako su kamate na vašu štednju niže od inflacije, njena realna vrednost se smanjuje. Ukoliko želite da saznate više o tome kako inflacije utiče na vašu ušteđevinu, pročitajte tekst Kako inflacija utiče na vašu ušteđevinu i šta možete da uradite?
Zato je korisno razmotriti i ulaganje dela ušteđevine u finansijske instrumente koji imaju potencijal za dugoročni rast i očuvanje kupovne moći.
Koliko ušteđevine zadržati na računu, a koliko investirati?
Odgovarajući odnos zavisi od vaših prihoda, životnih troškova i finansijskih ciljeva. Pri raspoređivanju ušteđevine, od pomoći mogu biti tri osnovna pravila:
1. Najpre formirajte finansijsku rezervu. Na lako dostupnom računu držite sredstva za nepredviđene troškove, po pravilu u visini tri do šest mesečnih izdataka.
2. Investirajte dugoročno. Novac koji će vam biti potreban u narednih nekoliko godina, po pravilu, nije preporučljivo izlagati većim oscilacijama na tržištu akcija.
3. Investirajte višak. Kada imate obezbeđenu finansijsku rezervu i izmirene obaveze, deo ušteđevine možete nameniti dugoročnom investiranju.
U šta možete investirati svoju ušteđevinu?
Među najpoznatijim mogućnostima za pojedince koji žele dugoročno da grade svoju imovinu nalaze se pojedinačne akcije i ETF-ovi. Obe mogućnosti omogućavaju učešće na tržištima kapitala, ali se razlikuju po načinu investiranja, diversifikaciji i rizicima.
Ulaganje u ETF-ove
ETF-ovi, odnosno fondovi kojima se trguje na berzi, omogućavaju ulaganje u više različitih hartija od vrednosti istovremeno. Većina ETF-ova prati određeni berzanski indeks koji može obuhvatati akcije brojnih kompanija, obveznice ili druge finansijske instrumente.
Kupovinom udela u široko diversifikovanom ETF-u posredno ulažete u više kompanija ili tržišta istovremeno. Time se postiže veća diversifikacija ulaganja nego kupovinom akcija samo jedne kompanije. ETF-ovi su zato zanimljiva mogućnost za investitore koji žele dugoročno da ulažu, a da pritom ne moraju sami da biraju pojedinačne kompanije.
Pri izboru ETF-a važno je proveriti koji indeks prati, u koju imovinu ulaže, koliki su njegovi troškovi i kakav rizik nosi.
Ulaganje u pojedinačne akcije
Kupovinom akcije postajete suvlasnik kompanije čiju ste akciju kupili. Vaš prinos može zavisiti od rasta njene tržišne vrednosti i isplate dividendi, ako kompanija odluči da ih isplati.
Investiranje u pojedinačne akcije omogućava vam da sami birate kompanije i sektore u koje želite da ulažete. Međutim, zahteva i više istraživanja i praćenja poslovanja kompanija. Pošto uspešnost ulaganja više zavisi od pojedinačne kompanije, rizik može biti veći nego kod ulaganja u široko diversifikovan ETF.
Za dugoročno investiranje, važno je razmišljati o diversifikaciji ulaganja i ne oslanjati se samo na jednu kompaniju.
Zašto je redovno investiranje dobra strategija?
Jedan od najvećih izazova pri investiranju jeste određivanje pravog trenutka za kupovinu. Investitori često čekaju pad cena ili povoljnije tržišne uslove, ali je njihovo kretanje veoma teško predvideti. Zato redovno investiranje može biti efikasniji pristup.
Princip je jednostavan – periodično, ulažete isti ili približan iznos novca, bez obzira na trenutne uslove na finansijskim tržištima. Kada su cene niže, za isti novac kupujete više finansijskih instrumenata, a kada su više, kupujete ih manje. Tako postepeno kupujete po različitim cenama, bez potrebe da stalno pronalazite idealan trenutak za kupovinu.
Ova strategija poznata je i kao dollar-cost averaging, odnosno uprosečavanje nabavne cene. Ne garantuje dobit i ne sprečava gubitke, ali pomaže u održavanju investicione discipline i smanjuje zavisnost od jedne investicione odluke (i trenutku kupovine).
Primer: Investitor kvartalno izdvaja 1000 € za kupovinu ETF-a. Cena udela se menja:
Kvartal | Cena fin. instrumenta | Kvartalno izdvajanje | Kupljeni fin.instrumenti |
1. | 100 € | 1000 € | 10 |
2. | 77 € | 1000 € | ~13 |
3. | 50 € | 1000 € | 20 |
4. | 77 € | 1000 € | ~13 |
5. | 100 € | 1000 € | 10 |
Ukupno | 5000 € | 66 |
Prosečna nabavna cena iznosi 75,76 € po jedinom finansijskom instrumentu, dok je prosečna cena tokom perioda 80,8 €. Ako se cena na kraju perioda vrati na 100 €, vrednost ulaganja iznosi 6600 €.
Primer je isključivo ilustrativan i ne predstavlja prognozu budućih prinosa. Redovno investiranje ne garantuje dobit, jer vrednost finansijskih instrumenata može opadati i tokom dužeg perioda.
Česta pitanja o periodičnom investiranju
Koliko novca je razumno periodično investirati?
Iznos zavisi od vaših prihoda, životnih troškova i finansijskih ciljeva. Važno je da ulažete samo onoliko koliko dugoročno možete da izdvojite, a da pritom ne ugrozite svoju finansijsku sigurnost.
Da li je bolje uložiti veći iznos odjednom ili investirati polugodišnje, kvartalno, mesečno?
Oba pristupa imaju svoje prednosti. Jednokratno ulaganje omogućava da ceo iznos odmah bude izložen mogućem rastu tržišta, dok redovno periodično investiranje omogućava postepenu izgradnju portfolija i manju izloženost trenutnom stanju na tržištu. Izbor zavisi od vaše finansijske situacije i investicionih ciljeva.
Ova marketinška poruka namenjena je informisanju klijenata o uslugama ILIRIKA-e u vezi sa finansijskim instrumentima. Ulaganje u finansijske instrumente nosi rizik. Informacije o investicionim uslugama ILIRIKA-e dostupne su na našoj internet stranici https://www.ilirika.rs/ i u poslovnim prostorijama, gde je moguće zasnovati poslovni odnos za pružanje investicionih usluga.
Read more
Ljudski je štedeti, ali je prosvećeno-ljudski investirati. Dani štednje su trenuci kad treba da pogledamo unazad i zapitamo se da li ona odražava i održava osnovno očekivanje - o očuvanju vrednosti novca i njegovom realnom uvećanju kroz vreme.
Oročena štednja podrazumeva, pravnički rečeno, zaključenje jedne vrste ugovora po pristupu, ugovora u kojem su unapred određeni uslovi druge ugovorne strane ponuđeni klijentu-štediši, koji pristupa ugovoru. Pristupati uslovima druge ugovorne strane nije zahvalna pozicija, ni za šta u životu.
S druge strane, držati novac na neoročenom računu praktično ne predstavlja štednju već lako dostupnu potencijalnu potrošnju. Ukoliko se sredstva oroče na godinu, dve dana, pa se povuku pre isteka roka oročenja, penal se uglavnom sastoji od gubitka ugovorene kamate.
U svakom slučaju, neracionalno je držati novac „neuposlen“ duže vreme. Ukoliko ne služi zadovoljenju tekućih životnih potreba, u skladu sa ličnom spremnošću za preuzimanje rizika, novac treba proslediti onima koji imaju dobru poslovnu ideju. Jednostavnije rečeno, poveriti ga onima koji od dinara znaju napraviti dva. Ovo je pretpostavka u roku koji se meri godinama, ne danima i sedmicama, jer ukoliko vam neko zagovara prinos od 100% u kratkom roku, obično se radi o nekoj vrsti prevare ili teške manipulacije.
Praktično gledano, onaj koji ima manjak kapitala, odnosno korisnik viška kapitala (akcionarsko društvo), od ta dva dinara, dobar deo vraća vlasniku kapitala (štediša-investitor). Vlasnik viška kapitala može postati akcionar samog korisnika kapitala ili njegov zajmodavac-poverilac (držalac obveznice gde postoje čvrste garancije o isplati kamate, obično veće od kamate na štednju kod banke).
Treba jasno naglasiti da svaki neuposleni novac, onaj ispod matraca, tj. dušeka, u fioci ili na računu na banci, ne udovoljava osnovnoj premisi - da ga, pre svega, treba zaštititi od (visoke) inflacije, a onda, i realno oploditi, uvećati.
Na osnovu istorijskih podataka Banke Engleske, od 1311. godine do 2020. godine, prosečna globalna viševekovna realna kamatna stopa iznosi oko 4,78%, dok prosek za uži period od 200 godina iznosi oko 2,6%. Realne kamatne stope, posmatrane kao trend, kreću se silaznom putanjom već skoro pet stotina godina.
Kad uporedimo kamate na štednju u bankama u Srbiji, uviđamo da one uveliko variraju. Treba naglasiti da štednja u banci nije bezrizična, budući da uvek postoji rizik da stvari u banci mogu poći po zlu. Na žalost, mi u prošlosti i sadašnjosti i te kako imamo prilike to da vidimo i osetimo. I zbog tog kolektivnog sećanja, u delu stanovništva još uvek postoji podozrenje za bilo kakav vid profitabilnog plasiranja i pozajmljivanja novca.
Dok se premišljate i život odvija, inflacija praktično i podmuklo oduzima novac sa vašeg računa, odnosno umanjuje ono što za njega možete kupiti. Uz pretpostavku stabilnog kursa i prosečnu inflaciju od 4,1% godišnje, koliko je iznosila u septembru 2026. godine prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, iznos od 10.000 evra koji stoji “neuposlen”, bez prinosa, posle deset godina imaće kupovnu moć od oko 6.690 današnjih evra. Za nekoga ko na računu drži ušteđevinu, ti brojevi znače da svake godine isti iznos kupuje sve manje roba i usluga. Promena je spora i tiha, pa je nije lako primetiti. Ovo sve dok jednog dana ne uporedite koliko ste za istu sumu novca mogli da kupite pre pet ili deset godina.
Rešenje nije da sav novac opredelite za investiranje, već da razdvojite rezervu za nepredviđene troškove od novca namenjenog dugoročnim ciljevima, a da taj drugi deo stavite da se oplođuje, tj. uložite na berzu razvijenih finansijskih tržišta.
Alternative pasivnoj štednji
Sa raspoloživih 5.000 - 10.000 evra, najbolje je kupiti akcije solidnih etabliranih kompanija iz SAD i Evrope, pogotovo ukoliko je investicioni horizont duži od tri godine. Treba odabrati i kompanije koje isplaćuju dividendu, pogotovo za ljude u poznijim godinama života.
Ukoliko posedujete 30.000 evra, profesionalno i personalizovano ulaganje putem nove finansijske usluge na našem tržištu – individualno profesionalno upravljanje portfoliom (portfolio menadžment), najbolja je alternativa pasivnoj štednji.
U razgovoru klijenta i upravljača novcem uspostavlja se odnos poverenja, određuje se najbolji model raspodele ulaganja novca koji se poverava na upravljanje, geografski i sektorski, a sve to s obzirom na lične, porodične i finansijske prilike ulagača. Ova premium usluga vam omogućava da na brz i jednostavan način izađete na svetska finansijska tržišta i, kao štediša-investitor, u jednom likvidnom formatu gde su vam sredstva praktično uvek raspoloživa, uzmete učešće u tehnološkom i društvenom razvoju čovečanstva.
Biti akcionar velikih kompanija, koje ubrzano menjaju svet u kojem živimo, neuporedivo je isplativije, i to višestruko, od pasivne štednje u bankama. Da je skoro 17 milijardi evra, koje su trenutno na štednji u bankama u Srbiji, bilo pre četiri godine plasirano na globalno tržište akcija kad je otpočeo tekući investicioni (bull) ciklus, vrednost tog portfelja bi danas bila oko 30 milijardi evra, a mi bismo kao društvo i građani bili bogatiji, skoro duplo.
Read more
Ostavka Jensena Huanga uzdrmala AI sektor. Nakon vesti o njegovom odlasku, akcije NVIDIA-e tokom trgovanja izgubile su do 14 %, a dan su završile s padom od približno 5 %.
Krka povećava poslovne prognoze. U prvih devet meseci ostvarila je 1,66 milijardi evra prihoda (+8 %) i 364,2 miliona evra neto dobiti (+13 %). Za 2027. godinu planira dalji rast prihoda i dobiti.
NLB uspešno završila izdavanje subordiniranih obveznica AT1 u vrednosti od 350 miliona evra. Potražnja investitora bila je gotovo četiri puta veća od ponude, a kupon iznosi 7,4 %.
Applied Materials nadmašio očekivanja analitičara. Prihodi su u tromesečju dostigli 10,41 milijardu dolara, što je 53 % više nego u istom periodu prošle godine.
Inflacija u SAD premašila očekivanja. Oktobarska inflacija iznosila je 0,4 %, a bazna inflacija 0,3 %, što je povećalo očekivanja u vezi sa decembarskim povećanjem kamatnih stopa.
Ova tržišna poruka namenjena je informisanju klijenata o uslugama ILIRIKE u vezi sa finansijskim instrumentima. Ulaganja u finansijske instrumente su rizična.
Read more