Vesti

Vesti i obaveštenja

Tržišni komentari, novosti iz ILIRIKE i obaveštenja, sve što vam je potrebno da ostanete u toku sa svetom investicija.

Nedeljni komentar

Nedeljni komentar

Nedeljni komentar 13.11.2026.

Nedeljni komentar 13.11.2026.

Ostavka Jensena Huanga uzdrmala AI sektor. Nakon vesti o njegovom odlasku, akcije NVIDIA-e tokom trgovanja izgubile su do 14 %, a dan su završile s padom od približno 5 %.

Krka povećava poslovne prognoze. U prvih devet meseci ostvarila je 1,66 milijardi evra prihoda (+8 %) i 364,2 miliona evra neto dobiti (+13 %). Za 2027. godinu planira dalji rast prihoda i dobiti.

NLB uspešno završila izdavanje subordiniranih obveznica AT1 u vrednosti od 350 miliona evra. Potražnja investitora bila je gotovo četiri puta veća od ponude, a kupon iznosi 7,4 %.

Applied Materials nadmašio očekivanja analitičara. Prihodi su u tromesečju dostigli 10,41 milijardu dolara, što je 53 % više nego u istom periodu prošle godine.

Inflacija u SAD premašila očekivanja. Oktobarska inflacija iznosila je 0,4 %, a bazna inflacija 0,3 %, što je povećalo očekivanja u vezi sa decembarskim povećanjem kamatnih stopa.

Ova tržišna poruka namenjena je informisanju klijenata o uslugama ILIRIKE u vezi sa finansijskim instrumentima. Ulaganja u finansijske instrumente su rizična.

Pročitaj više

Novo

Novo

Ulaganje u akcije slovenačkih kompanija putem aplikacije ILIRIKA Online

Ulaganje u akcije slovenačkih kompanija putem aplikacije ILIRIKA Online

Slovenačke akcije, koje su u poslednje dve godine bile među najvišerastućim na svetu, predstavljaju priliku za ulaganje u preduzeća koja posluju u različitim oblastima, od farmacije i bankarstva do energetike, osiguranja i logistike. Među najprepoznatljivijima su Krka, NLB, Petrol, Luka Koper i Zavarovalnica Triglav. Njihovim akcijama trguje se na Ljubljanskoj berzi, na koju investitori iz Srbije mogu izaći i postati njihovi akcionari putem aplikacije ILIRIKA Online.

Posebnost slovenačkog tržišta akcija su dividende, jer većina kompanija dobar deo dobiti isplaćuje svojim akcionarima. Kako funkcionišu slovenačke akcije, koja društva su listirana na berzi i kako ih možete kupiti?

Pregled slovenačkih preduzeća na Ljubljanskoj berzi

Akcionarska društva kojima se javno trguje su iz različitih sektora, pa se razlikuju i njihovi poslovni modeli, faktori rasta i rizici.

Među najprepoznatljivijima su:

  • Krka – farmaceutsko preduzeće koje razvija, proizvodi i prodaje lekove i značajno je prisutno na međunarodnim tržištima.

  • NLB – najveća slovenačka bankarska grupa koja posluje u više država jugoistočne Evrope.

  • Petrol – energetska kompanija koja se bavi prodajom energenata i razvojem energetskih rešenja.

  • Zavarovalnica Triglav – jedna od najvećih osiguravajućih grupa u regionu.

  • Telekom Slovenije – pružalac telekomunikacionih i digitalnih usluga.

  • Pozavarovalnica Sava (Sava Re) – grupa koja posluje u oblasti osiguranja i reosiguranja.

  • Luka Koper – upravljač slovenačke međunarodne pomorske luke.

  • Cinkarna Celje – industrijsko preduzeće čija je osnovna delatnost proizvodnja titanijum-dioksida.

Ova društva su uvrštena u Prvu kotaciju Ljubljanske berze. Osim njih, na berzi su listirana i druga društva.

Ljubljanska berza je organizovano tržište na kojem se susreću ponuda i tražnja za hartijama od vrednosti. Njena osnovna uloga je da preduzećima omogući pristup kapitalu, a investitorima kupovinu i prodaju finansijskih instrumenata.

Za investitore je posebno važna zato što omogućava trgovanje akcijama slovenačkih preduzeća na organizovan i transparentan način. Osim akcija, na njoj se trguje i drugim finansijskim instrumentima, između ostalog obveznicama i ETF fondovima.

Šta je Prva kotacija Ljubljanske berze?

Ljubljanska berza ima nekoliko segmenata trgovanja. Jedan od najvažnijih je Prva kotacija, u koju su uvrštena preduzeća koja se izdvajaju po veličini, likvidnosti, transparentnosti poslovanja i međunarodnoj prepoznatljivosti.

U Prvoj kotaciji trenutno je listirano osam društava: Krka, NLB, Petrol, Zavarovalnica Triglav, Telekom Slovenije, Pozavarovalnica Sava, Luka Koper i Cinkarna Celje.

Preduzeća u Prvoj kotaciji moraju da ispunjavaju dodatne zahteve u pogledu objavljivanja informacija i izveštavanja. Između ostalog, objavljuju kvartalne poslovne rezultate i informacije na engleskom jeziku, čime se povećava njihova dostupnost međunarodnim investitorima.

Šta je indeks SBITOP?

Za praćenje kretanja na Ljubljanskoj berzi investitori često koriste indeks SBITOP. Reč je o glavnom slovenačkom berzanskom indeksu koji prati kretanje cena najlikvidnijih i najvećih akcija na Ljubljanskoj berzi.

Sastav indeksa nije stalan. Uključuje od 5 do 15 akcija, a njihova zastupljenost zavisi od tržišne kapitalizacije slobodnog prometa i drugih kriterijuma. Sastav se proverava i prilagođava nekoliko puta godišnje.

Važno je razlikovati indekse SBITOP i SBITOP TR:

  • SBITOP prati kretanje cena uključenih akcija, ali ne uključuje dividende.

  • SBITOP TR (Total Return), pored kretanja cena, uzima u obzir i isplaćene dividende kao komponentu prinosa investitora.

Drugi indeks zato bolje prikazuje ukupni prinos slovenačkog tržišta akcija.

Koju ulogu imaju dividende?

Dividenda je deo dobiti preduzeća koji društvo namenjuje i isplaćuje svojim akcionarima. O njenoj visini i isplati odlučuju nadležni organi društva.

Ako posedujete akcije preduzeća na odgovarajući datum preseka, imate pravo na isplatu dividende. Ona predstavlja dodatni izvor prinosa, pored mogućeg rasta cene akcije.

Primer: Ako posedujete 100 akcija preduzeća koje isplaćuje 3 evra bruto dividende po akciji, primićete 300 evra bruto dividende. Neto dividenda je iznos koji preostane posle poreza na dividendu koji preduzeće automatski obustavlja i preusmerava državi. Akcionarima se isplaćuje neto iznos dividende.

Preduzeća ne isplaćuju dividende nužno svake godine. Odluka zavisi od poslovnih rezultata, finansijskog položaja i planova preduzeća.

Investitori primljene dividende mogu da potroše ili ponovo ulože. Ako ih iskoriste za kupovinu dodatnih akcija ili udela u nekom fondu, vremenom mogu ostvariti efekat ukamaćivanja („kamata na kamatu“). To znači da se prinos ne ostvaruje samo na početno ulaganje, već i na već ostvarene i ponovo uložene prinose.

Kod dugoročnog investiranja zato je važno uzeti u obzir ne samo rast cena akcija već i dividende i način njihovog korišćenja.

Kako funkcioniše berzansko trgovanje?

Trgovanje na Ljubljanskoj berzi odvija se preko berzanskih posrednika. Investitor predaje nalog za kupovinu ili prodaju, a berzanski sistem na osnovu ponude i tražnje omogućava zaključivanje transakcije.

Cena akcije formira se u zavisnosti od toga koliko su kupci spremni da plate za nju i po kojoj ceni vlasnici žele da je prodaju.

Ako je tražnja za akcijom veća od ponude, njena cena obično raste. Ako ima više prodavaca nego kupaca, cena obično opada.

U trgovanju razlikujemo dve osnovne vrste naloga:

  • Tržišni nalog: akciju želite da kupite ili prodate po trenutno najboljoj dostupnoj ceni.

  • Limitirani nalog: sami određujete najvišu kupovnu, odnosno najnižu prodajnu cenu koju ste spremni da prihvatite.

Na Ljubljanskoj berzi se, u zavisnosti od karakteristika pojedinačne hartije od vrednosti, primenjuje kontinuirano trgovanje ili aukcijski način trgovanja. Kod kontinuiranog trgovanja, transakcije se zaključuju u realnom vremenu, kada se odgovarajući kupovni i prodajni nalozi upare. Kod aukcijskog trgovanja, cena se formira tokom određenog vremenskog perioda na osnovu prikupljenih naloga.

I kod slovenačkih akcija potrebno je uzeti u obzir troškove trgovanja, kao što su brokerske provizije, troškovi vođenja računa i čuvanja hartija od vrednosti.

Kako i gde kupiti slovenačke akcije?

Ako želite da postanete vlasnik slovenačkih akcija, potreban vam je račun za trgovanje koji omogućava trgovanje na Ljubljanskoj berzi.

Postupak se sastoji od nekoliko jednostavnih koraka:

  1. Otvorite račun za trgovanje putem aplikacije ILIRIKA Online. Pre toga proverite troškove.

  2. Prenesite sredstva na račun za trgovanje u Ilirika Slovenija.

  3. Izaberite akciju. Proučite poslovanje preduzeća, njegove finansijske rezultate, moguće dividende i rizike.

  4. Ispostavite nalog. Odredite izabranu akciju, količinu i vrstu naloga. Možete izabrati tržišni nalog ili nalog limitirane cene.

  5. Pratite svoje ulaganje na aplikaciji ILIIRKA Online. Nakon kupovine, pratite kretanje svoje akcije i poslovanje preduzeća.

Ne postoji jedinstveni minimalni iznos za kupovinu, ali je preporučivo da počnete sa barem nekoliko stotina evra. 

Ukoliko raspolažete većom sumom novca, važno je da ne ulažete sva sredstva u samo jedno preduzeće. Diversifikacija ulaganja između različitih društava i privrednih sektora može smanjiti zavisnost portfolija od poslovanja pojedinačnog preduzeća. Kako god, ulaganje u akcije uvek podrazumeva rizik od gubitka ili obezvređenja uloženih sredstava.

Kako jednim ulaganjem investirati u više slovenačkih preduzeća?

Za investitore koji ne žele samostalno da biraju pojedinačne akcije postoji i mogućnost ulaganja putem ILIRIKA ETF fonda.

ILIRIKA SBITOP TR UCITS ETF (SLOTR) je indeksni akcijski fond koji prati indeks SBITOP TR. Kupovinom jedne investicione jedinice fonda stičete izloženost prema većem broju slovenačkih kompanija.

Fond uključuje 11 društava: Krku, NLB, Petrol, Sava Re, Luku Koper, Zavarovalnicu Triglav, Salus, Telekom Slovenije, Cinkarnu Celje, Equinox i Vzajemnu.

Njegove glavne karakteristike su:

- Izloženost najvećim i najlikvidnijim slovenačkim berzanskim društvima.

- Praćenje indeksa SBITOP TR, koji uzima u obzir i dividende.

- Akumulirajuća struktura, kod koje se prihodi automatski reinvestiraju.

- Pasivna investiciona strategija i redovno prilagođavanje sastava ETF-a u skladu sa

indeksom.

SLOTR može biti zanimljiv investitorima koji žele da uključe slovenačko tržište kapitala u svoj portfolio, a da pritom ne moraju samostalno kupovati pojedinačne akcije. 

Više informacija o fondu i njegovom sastavu možete pronaći na internet stranici ILIRIKA ETF fondovi.

Ova marketinška poruka namenjena je informisanju klijenata o uslugama ILIRIKA-e u vezi sa finansijskim instrumentima. Ulaganje u finansijske instrumente nosi rizik. Informacije o investicionim uslugama ILIRIKA-e dostupne su na našoj internet stranici https://www.ilirika.rs/ i u poslovnim prostorijama, gde je moguće zasnovati poslovni odnos za pružanje investicionih usluga. 



Pročitaj više

Kutak za investitore

Kutak za investitore

Investiranje - štednja pod vašim uslovima

Investiranje - štednja pod vašim uslovima

Ljudski je štedeti, ali je prosvećeno-ljudski investirati. Dani štednje su trenuci kad treba da pogledamo unazad i zapitamo se da li ona odražava i održava osnovno očekivanje - o očuvanju vrednosti novca i njegovom realnom uvećanju kroz vreme.

Oročena štednja podrazumeva, pravnički rečeno, zaključenje jedne vrste ugovora po pristupu, ugovora u kojem su unapred određeni uslovi druge ugovorne strane ponuđeni klijentu-štediši, koji pristupa ugovoru. Pristupati uslovima druge ugovorne strane nije zahvalna pozicija, ni za šta u životu.

S druge strane, držati novac na neoročenom računu praktično ne predstavlja štednju već lako dostupnu potencijalnu potrošnju. Ukoliko se sredstva oroče na godinu, dve dana, pa se povuku pre isteka roka oročenja, penal se uglavnom sastoji od gubitka ugovorene kamate. 

U svakom slučaju, neracionalno je držati novac „neuposlen“ duže vreme.  Ukoliko ne služi zadovoljenju tekućih životnih potreba, u skladu sa ličnom spremnošću za preuzimanje rizika, novac treba proslediti onima koji imaju dobru poslovnu ideju. Jednostavnije rečeno, poveriti ga onima koji od dinara znaju napraviti dva. Ovo je pretpostavka u roku koji se meri godinama, ne danima i sedmicama, jer ukoliko vam neko zagovara prinos od 100% u kratkom roku, obično se radi o nekoj vrsti prevare ili teške manipulacije.  

Praktično gledano, onaj koji ima manjak kapitala, odnosno korisnik viška kapitala (akcionarsko društvo), od ta dva dinara, dobar deo vraća vlasniku kapitala (štediša-investitor). Vlasnik viška kapitala može postati akcionar samog korisnika kapitala ili njegov zajmodavac-poverilac (držalac obveznice gde postoje čvrste garancije o isplati kamate, obično veće od kamate na štednju kod banke). 

Treba jasno naglasiti da svaki neuposleni novac, onaj ispod matraca, tj. dušeka, u fioci ili na računu na banci, ne udovoljava osnovnoj premisi - da ga, pre svega, treba zaštititi od (visoke) inflacije, a onda, i realno oploditi, uvećati.

Na osnovu istorijskih podataka Banke Engleske, od 1311. godine do 2020. godine, prosečna globalna viševekovna realna kamatna stopa iznosi oko 4,78%, dok prosek za uži period od 200 godina iznosi oko 2,6%. Realne kamatne stope, posmatrane kao trend, kreću se silaznom putanjom već skoro pet stotina godina.

Kad uporedimo kamate na štednju  u bankama u Srbiji, uviđamo da one uveliko variraju. Treba naglasiti da štednja u banci nije bezrizična, budući da uvek postoji rizik da stvari u banci mogu poći po zlu. Na žalost, mi u prošlosti i sadašnjosti i te kako imamo prilike to da vidimo i osetimo. I zbog tog kolektivnog sećanja, u delu stanovništva još uvek postoji podozrenje za bilo kakav vid profitabilnog plasiranja i pozajmljivanja novca.

Dok se premišljate i život odvija, inflacija praktično i podmuklo oduzima novac sa vašeg računa, odnosno umanjuje ono što za njega možete kupiti. Uz pretpostavku stabilnog kursa i prosečnu inflaciju od 4,1% godišnje, koliko je iznosila u septembru 2026. godine prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, iznos od 10.000 evra koji stoji “neuposlen”, bez prinosa, posle deset godina imaće kupovnu moć od oko 6.690 današnjih evra. Za nekoga ko na računu drži ušteđevinu, ti brojevi znače da svake godine isti iznos kupuje sve manje roba i usluga. Promena je spora i tiha, pa je nije lako primetiti. Ovo sve dok jednog dana ne uporedite koliko ste za istu sumu novca mogli da kupite pre pet ili deset godina.

Rešenje nije da sav novac opredelite za investiranje, već da razdvojite rezervu za nepredviđene troškove od novca namenjenog dugoročnim ciljevima, a da taj drugi deo stavite da se oplođuje, tj. uložite na berzu razvijenih finansijskih tržišta.

Alternative pasivnoj štednji

Sa raspoloživih 5.000 - 10.000 evra, najbolje je kupiti akcije solidnih etabliranih kompanija iz SAD i Evrope, pogotovo ukoliko je investicioni horizont duži od tri godine. Treba odabrati i kompanije koje isplaćuju dividendu, pogotovo za ljude u poznijim godinama života.  

Ukoliko posedujete 30.000 evra, profesionalno i personalizovano ulaganje putem nove finansijske usluge na našem tržištu – individualno profesionalno upravljanje portfoliom (portfolio menadžment), najbolja je alternativa pasivnoj štednji.

U razgovoru klijenta i upravljača novcem uspostavlja se odnos poverenja, određuje se najbolji model raspodele ulaganja novca koji se poverava na upravljanje, geografski i sektorski, a sve to s obzirom na lične, porodične i finansijske prilike ulagača. Ova premium usluga vam omogućava da na brz i jednostavan način izađete na svetska finansijska tržišta i, kao štediša-investitor, u jednom likvidnom formatu gde su vam sredstva praktično uvek raspoloživa, uzmete učešće u tehnološkom i društvenom razvoju čovečanstva.

Biti akcionar velikih kompanija, koje ubrzano menjaju svet u kojem živimo, neuporedivo je isplativije, i to višestruko, od pasivne štednje u bankama. Da je skoro 17 milijardi evra, koje su trenutno na štednji u bankama u Srbiji, bilo pre četiri godine plasirano na globalno tržište akcija kad je otpočeo tekući investicioni (bull) ciklus, vrednost tog portfelja bi danas bila oko 30 milijardi evra, a mi bismo kao društvo i građani bili bogatiji, skoro duplo.

Pročitaj više

Kutak za investitore

Kutak za investitore

Šta sa ušteđevinom? Kako kombinovati štednju i investiranje

Šta sa ušteđevinom? Kako kombinovati štednju i investiranje

Štednja, sama po sebi, nije dovoljna jer ona mora biti smislena

Štednja je temelj finansijske sigurnosti, ali zbog inflacije sama po sebi nije dovoljna za dugoročno očuvanje vrednosti novca. Cene rastu, pa vremenom za isti iznos možete kupiti manje, čak i ako stanje na vašem bankovnom računu ostaje nepromenjeno.

Šta, dakle, učiniti sa ušteđevinom, odnosno viškom raspoloživog novca? Razumno rešenje je kombinacija štednje i investiranja. Deo novca namenite finansijskoj rezervi za nepredviđene troškove, a ostatak možete postepeno ulagati na tržištima kapitala, na primer u ETF-ove ili akcije. Za početak vam nisu potrebni veliki iznosi; najvažniji su doslednost i dugoročan pristup.

Zašto štednja u banci nije dovoljna?

Štednja je prvi i neophodan korak. Bez rezerve svaki neočekivani trošak može predstavljati problem. Ipak, novac koji miruje na računu ili kod kuće u fioci nije toliko siguran izbor koliko se na prvi pogled čini, jer svake godine neprimetno gubi vrednost.

Inflacija predstavlja opšti rast cena roba i usluga. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, godišnja inflacija u Srbiji u septembru 2026. iznosila je 4,1%. Ako su kamate na vašu štednju niže od inflacije, njena realna vrednost se smanjuje. Ukoliko želite da saznate više o tome kako inflacije utiče na vašu ušteđevinu, pročitajte tekst Kako inflacija utiče na vašu ušteđevinu i šta možete da uradite?

Zato je korisno razmotriti i ulaganje dela ušteđevine u finansijske instrumente koji imaju potencijal za dugoročni rast i očuvanje kupovne moći.

Koliko ušteđevine zadržati na računu, a koliko investirati?

Odgovarajući odnos zavisi od vaših prihoda, životnih troškova i finansijskih ciljeva. Pri raspoređivanju ušteđevine, od pomoći mogu biti tri osnovna pravila:

1.      Najpre formirajte finansijsku rezervu. Na lako dostupnom računu držite sredstva za nepredviđene troškove, po pravilu u visini tri do šest mesečnih izdataka.

2.      Investirajte dugoročno. Novac koji će vam biti potreban u narednih nekoliko godina, po pravilu, nije preporučljivo izlagati većim oscilacijama na tržištu akcija.

3.      Investirajte višak. Kada imate obezbeđenu finansijsku rezervu i izmirene obaveze, deo ušteđevine možete nameniti dugoročnom investiranju.

U šta možete investirati svoju ušteđevinu?

Među najpoznatijim mogućnostima za pojedince koji žele dugoročno da grade svoju imovinu nalaze se pojedinačne akcije i ETF-ovi. Obe mogućnosti omogućavaju učešće na tržištima kapitala, ali se razlikuju po načinu investiranja, diversifikaciji i rizicima.

Ulaganje u ETF-ove

ETF-ovi, odnosno fondovi kojima se trguje na berzi, omogućavaju ulaganje u više različitih hartija od vrednosti istovremeno. Većina ETF-ova prati određeni berzanski indeks koji može obuhvatati akcije brojnih kompanija, obveznice ili druge finansijske instrumente.

Kupovinom udela u široko diversifikovanom ETF-u posredno ulažete u više kompanija ili tržišta istovremeno. Time se postiže veća diversifikacija ulaganja nego kupovinom akcija samo jedne kompanije. ETF-ovi su zato zanimljiva mogućnost za investitore koji žele dugoročno da ulažu, a da pritom ne moraju sami da biraju pojedinačne kompanije.

Pri izboru ETF-a važno je proveriti koji indeks prati, u koju imovinu ulaže, koliki su njegovi troškovi i kakav rizik nosi.

Ulaganje u pojedinačne akcije

Kupovinom akcije postajete suvlasnik kompanije čiju ste akciju kupili. Vaš prinos može zavisiti od rasta njene tržišne vrednosti i isplate dividendi, ako kompanija odluči da ih isplati.

Investiranje u pojedinačne akcije omogućava vam da sami birate kompanije i sektore u koje želite da ulažete. Međutim, zahteva i više istraživanja i praćenja poslovanja kompanija. Pošto uspešnost ulaganja više zavisi od pojedinačne kompanije, rizik može biti veći nego kod ulaganja u široko diversifikovan ETF.

Za dugoročno investiranje, važno je razmišljati o diversifikaciji ulaganja i ne oslanjati se samo na jednu kompaniju.

Zašto je redovno investiranje dobra strategija?

Jedan od najvećih izazova pri investiranju jeste određivanje pravog trenutka za kupovinu. Investitori često čekaju pad cena ili povoljnije tržišne uslove, ali je njihovo kretanje veoma teško predvideti. Zato redovno investiranje može biti efikasniji pristup.

Princip je jednostavan – periodično, ulažete isti ili približan iznos novca, bez obzira na trenutne uslove na finansijskim tržištima. Kada su cene niže, za isti novac kupujete više finansijskih instrumenata, a kada su više, kupujete ih manje. Tako postepeno kupujete po različitim cenama, bez potrebe da stalno pronalazite idealan trenutak za kupovinu.

Ova strategija poznata je i kao dollar-cost averaging, odnosno uprosečavanje nabavne cene. Ne garantuje dobit i ne sprečava gubitke, ali pomaže u održavanju investicione discipline i smanjuje zavisnost od jedne investicione odluke (i trenutku kupovine).

Primer: Investitor kvartalno izdvaja 1000 € za kupovinu ETF-a. Cena udela se menja:

Kvartal

Cena fin. instrumenta

Kvartalno izdvajanje

Kupljeni fin.instrumenti

1.

100 €

1000 €

  10

2.

77 €

1000 €

~13

3.

50 €

1000 €

   20

4.

77 €

1000 €

~13

5.

100 €

1000 €

   10

Ukupno


5000 €

   66

Prosečna nabavna cena iznosi 75,76 € po jedinom finansijskom instrumentu, dok je prosečna cena tokom perioda 80,8 €. Ako se cena na kraju perioda vrati na 100 €, vrednost ulaganja iznosi 6600 €.

Primer je isključivo ilustrativan i ne predstavlja prognozu budućih prinosa. Redovno investiranje ne garantuje dobit, jer vrednost finansijskih instrumenata može opadati i tokom dužeg perioda.

Česta pitanja o periodičnom investiranju

Koliko novca je razumno periodično investirati?

Iznos zavisi od vaših prihoda, životnih troškova i finansijskih ciljeva. Važno je da ulažete samo onoliko koliko dugoročno možete da izdvojite, a da pritom ne ugrozite svoju finansijsku sigurnost.

Da li je bolje uložiti veći iznos odjednom ili investirati polugodišnje, kvartalno, mesečno?

Oba pristupa imaju svoje prednosti. Jednokratno ulaganje omogućava da ceo iznos odmah bude izložen mogućem rastu tržišta, dok redovno periodično investiranje omogućava postepenu izgradnju portfolija i manju izloženost trenutnom stanju na tržištu. Izbor zavisi od vaše finansijske situacije i investicionih ciljeva.

 

Ova marketinška poruka namenjena je informisanju klijenata o uslugama ILIRIKA-e u vezi sa finansijskim instrumentima. Ulaganje u finansijske instrumente nosi rizik. Informacije o investicionim uslugama ILIRIKA-e dostupne su na našoj internet stranici https://www.ilirika.rs/ i u poslovnim prostorijama, gde je moguće zasnovati poslovni odnos za pružanje investicionih usluga. 

Pročitaj više

ILIRIKA

ILIRIKA Investments a.d., Beograd
Ulica Kneza Mihaila 11-15/V 11000 Beograd
PDV identifikacioni broj 100118847
Matični broj 17381369

ILIRIKA borzno posredniška hiša d. d., Ljubljana
Slovenska cesta 54a, 1000 Ljubljana
ID za DDV SI95168222
Matična številka 5831652

© ILIRIKA Investments A.D. Sva prava zadržana.

ILIRIKA

ILIRIKA Investments a.d., Beograd
Ulica Kneza Mihaila 11-15/V 11000 Beograd
PDV identifikacioni broj 100118847
Matični broj 17381369

ILIRIKA borzno posredniška hiša d. d., Ljubljana
Slovenska cesta 54a, 1000 Ljubljana
ID za DDV SI95168222
Matična številka 5831652

© ILIRIKA Investments A.D. Sva prava zadržana.

ILIRIKA

ILIRIKA Investments a.d., Beograd
Ulica Kneza Mihaila 11-15/V 11000 Beograd
PDV identifikacioni broj 100118847
Matični broj 17381369

ILIRIKA borzno posredniška hiša d. d., Ljubljana
Slovenska cesta 54a, 1000 Ljubljana
ID za DDV SI95168222
Matična številka 5831652

© ILIRIKA Investments A.D. Sva prava zadržana.